Đakovo

S koje god strane prilazili Đakovu, prvo što ćete ugledati je žar opeke dvaju tornjeva i kupola najljepše katedrale na prostoru od Venecije do Istanbula. S te najviše đakovačke točke koja plamti nebeskim ognjem, vidi se cijeli grad kako od drevnog središta teče i razlijeva se u svim pravcima, u polja koja dodiruju nebo. Ali spustimo se niže, do zagrljaja trgova, parkova, ulica i sokaka, do srca ljudi i zakoračimo u novi život na davnim tragovima.

Đakovo je svoju povijest pisalo perom i mačem. Gradom se, prema požutjelim listinama, zove od 1239. godine, kada se po dosadašnjim saznanjima spominje kao biskupsko sjedište.

U arhitekturi Đakova, sačuvani svjedoci povijesnih vrela su srednjovjekovne zidine gotičke građe koje su okruživale i štitile grad u 14. stoljeću, župna crkva Svih svetih, nekadašnja džamija iz 16. stoljeća i stara gradska jezgra iz 18. i 19. stoljeća s karakteristikama baroka, secesije i historicizma. Svakako je bez premca katedrala velikog hrvatskog patriota i plemenitog mecene umjetnosti i prosvjete biskupa Josipa Jurja Strossmayera s osobitostima arhitekture gotike i romanike, simbol Đakova.

Saznanja iz višestoljetnog života brižno se čuvaju u Dijecezanskom muzeju, Spomen-muzeju biskupa J. J. Strossmayera, Muzeju Đakovštine i biskupskom dvoru.

U imenu Đakovo je i narodna tradicija života ljudi na ovome prostoru, bogatstvo folklora sačuvano i njegovano u okrilju izuzetne manifestacije «Đakovački vezovi».

Đakovo je ime za ljubav prema vjernom čovjekovu suputniku – konju, iskazana u višestoljetnoj tradiciji uzgoja plemenitih grla i u svijetu čuvenoj ergeli lipicanske pasmine.

Ovaj grad, počivajući na najvećem prirodnom bogatstvu – zemlji koja daje obilje hrane i šumama, u sebi duboko ukorjenjuje i tradiciju vinogradarstva i lovstva. Grad se proširio na 173 četvorna kilometra, a njegovih 29.500 žitelja brižno čuva tradiciju, povijesne znamenitosti, zelenilo, čistoću i uravnoteženost svih gradskih funkcija. Pejsažni perivoj iz XIX. st. s elementima baroka, uz biskupski dvor, hortikulturni je spomenik pod posebnom zaštitom, kao i obližnji Mali park s prijelaza XIX./XX. st.

Mnogi su sportsko-rekreacijski sadržaji u gradu i okolici - teniska igrališta, hipodrom, višenamjenska igrališta, fitness-studio, bazen i dr. Ribolov je moguć u jezerima Jošava, Mlinac, Borovik te ribnjacima, rijekama i kanalima.

Lov na visoku i nisku divljač moguć je u neposrednoj okolici ili na udaljenoj gori Dilj.

Tradicionalna slavonska kuhinja s poznatim mesnim specijalitetima (kulen, kobasice, šunke), jela od divljači i slatkovodne ribe te odlična vina Đakovštine (burgundac bijeli, traminac, rizling) nude se u Đakovu i njegovoj okolici.

Više o Đakovu na www.tzdjakovo.eu.